Gradina


Utvrda Gradina nalazi se u gradu Drnišu, na uzvisini od 344 m nadmorske visine, iznad kanjona rijeke Čikole. Izgrađena na lokaciji od strateškog značaja, nudi prekrasan vidik na grad Drniš i planinu Prominu, koji se dalje širi na Petrovo polje i vraća natrag u dubinu stjenovitog kanjona Čikole. Pretpostavlja se da je bila dijelom sustava utvrda u vlasništvu velikaške obitelji Nelipić. Tijekom vladavine Otomanskog carstva Gradina je bila nadograđena za obrambene svrhe.

Dolaskom Mlečana, krajem 17. stoljeća, naređeno je njeno rušenje. Međutim, uskoro je obnovljena zbog prijetnje od provala Turaka, prisutne sve do 1715. god. U 19. stoljeću tvrđava je izgubila svaku funkciju i postala izvorom građevinskog materijala za rastući grad Drniš. Danas vidljivi ostaci na južnoj strani dio su srednjovjekovne utvrde, dok je središnja kula i sjeveroistočni obrambeni zid iz razdoblja osmanske vladavine. Gradina je registrirana kao spomenik kulture.

Utvrda Bogočin

Ostaci srednjovjekovne utvrde Bogočin mogu se vidjeti na lijevoj obali Krke, na izdvojenoj stijeni, blizu prominskog sela Bogatića. Vjerojatno su je sagradili hrvatski velikaši Nelipići, a nakon njih Bogočinom gospodari velikaška obitelj Martinušić.

Do Bogočina vodi samo jedan, odlično sačuvan srednjovjekovni put, a utvrdi se pristupalo preko visećeg mosta.

Početkom 16. stoljeća zauzimaju je Turci i u njihovim rukama ostaje sve do 1684. godine.

Utvrda Ključica

Ključica je najveća i najočuvanija srednjovjekovna utvrda na prostoru Nacionalnog parka „Krka". Podigli su je hrvatski plemenitaši Nelipići u 13. stoljeću nad kanjonom rijeke Čikole kako bi zaštitili svoje posjede od suparničke plemenitaške obitelji Šubića.

Zbog svog strateškog položaja Ključica je često bila uzrokom sukoba njezinih gospodara Šibenčana. 1546. godine zauzimaju je Turci koji njome vladaju do 1648. godine kada su konačno istjerani.

Od tada je Ključica napuštena i više se nikada u njoj nije živjelo.


Utvrda Kamičak

Ostaci srednjovjekovne utvrde Kamičak nalaze se između Roškog slapa i Visovačkog jezera. Prema sačuvanim povijesnim izvorima iz 1345. godine hrvatsko-ugarski kralj Ludovik potvrđuje baštinsko pravo nad Kamičkom Ivanu Nelipiću.

Prodorom Turaka i njihovim zaposjedanjem čitavog kraja Kamičak je izgubio značaj i otada je napušten. Kamičak se još u narodu zove Utješinovića grad, a u njemu je 1482. godine rođen prvi hrvatski kardinal Juraj Utješinović.

Iz Kamička je i Marko Mišljenović, kojeg je hrvatsko-ugarski kralj Ladislav imenovao hrvatskim banom 1506. godine.lo.

Tvrđava Šubićevac

Tvrđava Šubićevac nalazi se jugoistočno od tvrđave Sv. Ivana na nešto manjoj uzvisini. Sagrađena je iste godine kao i tvrđava Sv. Ivana, 1646. godine i uvelike je pridonijela da se skrši turska navala na Šibenik 1647. godine.

Dugo se nazivala tvrđava barona Degenfelda, po mletačkom vojskovođi njemačkog podrijetla, koji je obranio grad od Turaka.

UputeAdresa